Fesoʻotaʻiga ma Taimi Fasi i Siamani
Siamani Faʻasalaga ma Faʻamasinoga
TULAGA FAʻALETALU UND KONJUNKTIONEN (Taimi o Taimi ma Taʻasiga)
A. Temporalsätze:
1. "Wenn" ma "als"
Fuga: Wann? O afea?
1. Präsens ma Futur:
a. Einmalige Handlung im Präsens: wenn
Matou te faʻaaogaina le Präsens poʻo le Futur i le fuaiupu autu ma le "i lalo o le fuaiupu pito i lalo.
Ich fahre nach Antalya, wenn ich Urlaub habe.
Ich werde nach Antalya fahren, wenn ich Urlaub habe.
(A maua laʻu faatagaga, o le a ou alu i Antalya.)
b. Mehrmalige Handlung im Präsens: wenn
(E tele taimi i le taimi nei)
Ich fahre immer nach Antalya, wenn ich Urlaub habe.
(A maua laʻu faatagaga, ou te alu i Antalya i taimi uma.)
oder:
Immer wenn ich Urlaub habe, fahre ich nach Antalya.
Jedes Mal wenn ich Urlaub habe, fahre ich nach Antalya.
Sooft ich Urlaub habe, fahre ich nach Antalya.
(Uiga tutusa.)
Atonu e te fiafia i: E te manaʻo e aʻoaʻo auala sili ona faigofie ma vave e maua ai tupe e leʻi mafaufau i ai se tasi? O auala muamua e maua ai tupe! E le gata i lea, e le manaʻomia se tupe faavae! Mo fa'amatalaga Kiliki
2. Vergangenheit:
a. Die Handlung e sili atu: wenn / immer wenn
(Mea na tupu i le taimi ua tuanai)
Immer wenn ich Urlaub hatte, fuhr ich nach Antalya.
(O le a ou alu i Antalya pe a faatagaina aʻu.)
b. Die Handlung o le einmalig: als
(I le taimi ua tuanai)
1. Präteritum, Präteritum
2. Siliquamperfekt, Präteritum
Als ich die Übungen machte, cam mein Freund.
(A o faia ia taotoga, na sau laʻu uo.)
Als ich die Übungen gemacht hatte, cam mein Freund.
(A maeʻa ia faamalositino, ona taunuu lea o se uo.)
(Ua maea le mea i le Plusquamperfek.)
2. Die Konjunktion: "nachdem" (pe a uma)
1. Perfekt Faʻamatalaga, Präsens
2. Perfekt, Futur
3. Plusquamperfekt, Präteritum oder Perfekt
Nachdem ich zu Mittag gegessen habe, gehe ich zur Schule.
(A maeʻa le 'aiga o le aoauli, ou te alu i le aoga.)
Ich zu mittag gegessen habe, werde ich zur schule gehen.
(A maeʻa le 'aiga o le aoauli, ou te alu i le aoga.)
Nachdem ich zu Mittag gegessen hatte, ging ich zur Schule.
(Ina ua uma le 'aiga o le aoauli, sa ou alu i le aoga.)
Nachdem ich zu Mittag gegessen hatte, ich zur Schule gegangen
(Ina ua uma le 'aiga o le aoauli, sa ou alu i le aoga.)
3. Die Konjunktion: "faʻafefe" (a) (ua mavae)
1. Präsens, Präsens
2. Präsens Reviews, Futur
3. Präteritum, Präteritum
Bevor ich zur Schule gehe, frühstücke ich.
E 'ai laʻu taeao ae ou te lei alu i le aoga.
A o le mea e tupu, e tatau ona e faia.
(Aʻo leʻi alu i le aʻoga, o le a ou 'aina le taeao.)
Bevor ich zur Schule ging, frühstückte ich.
(Aʻo leʻi alu i le aʻoga, sa 'ai laʻu taeao.)
Atonu e te fiafia i: E mafai ona maua tupe i luga ole laiga? E faitau fa'amatalaga fa'ate'ia e uiga i le mauaina o tupe polokalama e ala i le matamata i fa'asalalauga Kiliki
O e mafaufau pe fia se tupe e mafai ona e mauaina i le masina e ala i le taʻalo i taaloga ma se telefoni feaveaʻi ma fesoʻotaʻiga initaneti? Ina ia aʻoaʻoina taʻaloga fai tupe Kiliki
E te manaʻo e aʻoaʻo ni auala manaia ma moni e maua ai tupe i le fale? E fa'afefea ona e maua tupe e galue mai le fale? Ina ia aoao Kiliki
4. Die Konjunktion: "taimihrend"
1. Präsens, Präsens
2. Präteritum, Präteritum
3. Perfekt, Pereta
Während ich esse, lese ich die Zeitung.
A ou 'ai, ou te faitauina le nusipepa.
Während ich aß, las ich die Zeitung.
A o ou 'ai, sa ou faitau i le nusipepa.
Während ich gegessen habe, habe ich die Zeitung.
A o ou 'ai, sa ou faitau i le nusipepa.
5. Die Konjunktion: "seitdem" (talu mai) -
1. Präsens, Präsens
2. Perfekt, Pereta
Seitdem ich Deutsch lerne, arbeite ich viel.
(Talu mai loʻu aʻoga Siamani, ua ou galue malosi.)
Seitdem ich eine Brille ua taunuu mai i le tumutumu, habe ich viele Bücher.
(Talu ai sa ou faatauina se pea tioata, sa ou faitau i le tele o tusi.)
6. Die Konjunktion: ob sobald "(i le taimi lava e tupu ai)
Sobald du mich anrufst, komme ich sofort.
O le taimi lava na te valaʻau mai ai aʻu, o le a ou toe foʻi mai.
Sobald es klingelt, lau pele e oti Katemaine.
O le taimi lava e tatagi ai le logo, ou te momoe i le faletala.
7. Die Konjunktion: "solange"
Solange du nicht arbeitest, bekommst du eine Null.
(Vagana ua e galue, e te le maua se mea.)
Solange es schneit, können wir nicht spielen.
(A o le kiona, e le mafai ona tatou taaalo.)
8. Die Konjunktion: "bis" (seia oʻo i lalo)
Ich spielte im Garten, bis es regnete.
(Sa ou taalo i le togalaau seia oo ina timu.)
E le gata i lea, o le bisan kommst.
O le a ou faatali seʻi e taunuu.
9. Modalsatz: (Silasila Faʻamatalaga) indem: (e ala i le tusi / -arak, -mak / -mak)
Private las die Zeitung, Independent Private Kuchen ass.
('Ai le keke, faitau le nusipepa.)
Indem ich fernsehe, stricke ich.
(A o matamata i le televise, sa ou nonoa.)