Fitu Fitu o le Lalolagi

O mea ofoofogia e 7 o le lalolagi o galuega ia na faia e tagata i le Vaitaimi Anamua. I aso nei, o nei galuega o loʻo asia e le tele o tagata faimalaga ma tagata tafafao maimoa ma e manaʻomia tele. O a la mea ofoofogia e fitu o le lalolagi?



1) O LE PYRAMID O KEOPS (2560 BC – CAIRO/EGYPT)

O le Pyramid of Cheops o se tasi lea o pyramid e tolu e taʻua o Pyramid of Giza i Aikupito ma o le pito sili ona telē. O lenei pyramid ua ulufale na'o lenei lisi, e ese mai pyramid o totoe. O lenei pyramid na fausia e le Farao Khufu (Cheops). O le eseesega tele o le Pyramid of Cheops mai isi mea ofoofogia e ono e na o le pau lea o le fausaga o loʻo tumau pea i aso nei. O lenei pyramid e 146 mita le maualuga.



Atonu e te fiafia i: E te manaʻo e aʻoaʻo auala sili ona faigofie ma vave e maua ai tupe e leʻi mafaufau i ai se tasi? O auala muamua e maua ai tupe! E le gata i lea, e le manaʻomia se tupe faavae! Mo fa'amatalaga Kiliki

Na faia e ala i le tuufaatasia o le tolusefulu tone tone o maa. O le auala e mafai ai ona si'i ese ia ma'a mamafa i lena taimi o se mataupu o felafolafoaiga ma fiailoa i aso nei. O le fausiaina o le Pyramid of Cheops na silia ma le luasefulu tausaga. E le gata i lea, o lenei fausaga e sili ona tuai i totonu o mea ofoofogia e fitu. O lenei pyramid, e pei o isi pyramid, na fausia e faʻaaogaina e fai ma tuugamau o Farao. E tele uiga faavavega ma tulaga ese o lenei pyramid o loʻo taʻua. Ae o le a le sa'o o se mataupu o felafolafoaiga. Talu ai o le vaega o loʻo i ai le pyramid o se toafa, o loʻo i ai le tafia i nisi vaega. I aso nei, ua asiasia e le faitau selau afe o tagata i tausaga taʻitasi.


2) TOgalaau tautau o pepe (605 TLM – IRAQ/MESOPOTAMIA)
I faʻaaliga, o lenei fausaga e faʻatusaina i se togalaau e tele fogafale. O lo'o i ai vai tafe, o la'au 'aina 'ese'ese ma ese'ese i lenei fausaga. I aso nei, o faʻailoga o lenei fausaga ua matua soloia. Ua iloa tonu le mafuaaga na fausia ai lea fausaga. Peitaʻi, o le mea e sili ona foliga mai o le tuuina atu lea e le tupu i lana avā e puipuia ai o ia mai le vevela o le toafa. Sa maua ona toega i tafatafa o le Vaitafe o Eufirate.


Atonu e te fiafia i: E mafai ona maua tupe i luga ole laiga? E faitau fa'amatalaga fa'ate'ia e uiga i le mauaina o tupe polokalama e ala i le matamata i fa'asalalauga Kiliki
O e mafaufau pe fia se tupe e mafai ona e mauaina i le masina e ala i le taʻalo i taaloga ma se telefoni feaveaʻi ma fesoʻotaʻiga initaneti? Ina ia aʻoaʻoina taʻaloga fai tupe Kiliki
E te manaʻo e aʻoaʻo ni auala manaia ma moni e maua ai tupe i le fale? E fa'afefea ona e maua tupe e galue mai le fale? Ina ia aoao Kiliki

3) ZEUS STATUE (456 TLM – OLIMPIA/Eleni)
O lenei fausaga na faia e Phidias, o se tasi o tagata vane taua o lona vaitaimi. O auro ma nifo elefane sa faaaogā i le fausiaina o le faatagata. O le lautele o le faatagata e fitu mita le maualuga ae sefululua mita le maualuga. O le galuega, lea sa i ai muamua i Istanbul, na aveina atu i Pale ona o le afi, ma o loʻo faʻaalia nei i se falemataaga i Pale.

Na faia i le igoa o Zeus i le Olimipeka. O le faatagata lava ia ua mou atu, ae na faia se eliina i le 1958 e iloa ai le faleaoga na faaaoga i le fausiaina o le faatagata. O lenei galuega eliina na fesoasoani i le malamalama i le faagasologa o le fausiaina o le faatagata ma mafai ai ona toe fausia. E leai se vaega e fa'aalia ai laina muamua o le fa'atagata na mafai ona maua mo se taimi umi.

Faatasi ai ma mea na maua mulimuli ane, e mafai ona iloa nisi vaega o le faatagata. O faʻamatalaga e uiga i le Zeus Statue na maua i le fesoasoani a ata ma faʻamalo i tupe siliva o le vaitau.


Atonu e te fiafia i: E mafai ona maua tupe i luga ole laiga? E faitau fa'amatalaga fa'ate'ia e uiga i le mauaina o tupe polokalama e ala i le matamata i fa'asalalauga Kiliki
O e mafaufau pe fia se tupe e mafai ona e mauaina i le masina e ala i le taʻalo i taaloga ma se telefoni feaveaʻi ma fesoʻotaʻiga initaneti? Ina ia aʻoaʻoina taʻaloga fai tupe Kiliki
E te manaʻo e aʻoaʻo ni auala manaia ma moni e maua ai tupe i le fale? E fa'afefea ona e maua tupe e galue mai le fale? Ina ia aoao Kiliki

4) FA'ATAU O RHODES (282 TLM – RHODES/ERECE)
O le Statue of Rhodes na fausia i le taimi o le Malo Eleni. O loʻo tu i le faitotoʻa o Rhodes Island ma faʻatusalia le mana ma le tamalii. O le i'uga o su'esu'ega ma su'esu'ega, na fa'amauina ai o vae o le fa'atagata o lo'o i luga o fau.

O lona maualuga e tusa ma le tolusefulu-lua mita. O mea e fa'aaogaina i le fa'atagata o le 'apamemea. Na faia e le tagata vane lauiloa o Khales. O se taunuuga o se mafuie na tupu pe tusa o le 250 TLM, o le Colossus o Rhodes na matua faaleagaina ma na o ona mea na faaleagaina na mafai ona maua mai le motu o Rhodes.

O faʻatafunaga o loʻo faʻaalia i le falemataʻaga i Rhodes Island. Na faaauau le fausiaina o le Colossus of Rhodes mo le 12 tausaga ma amata i T.A. Na maeʻa i le 282. I le vaitaimi o Colossus o Rhodes, sa faʻaaogaina e faʻaalia ai le auvaa le fanua.

5) Malamalama o Alexandria (290 TLM – Alexandria/Aikupito)
O le Moli o Alesania o se tasi o mea ofoofogia e fitu o le lalolagi ma e tu i Aikupito. E ui lava o le pito sili ona maualuga i totonu o moli na fausia i le talafaasolopito, ae paga lea, o ona faʻatafunaga o loʻo i lalo o le vai i aso nei. T.L.M. Na fausia i le va o le 246-285 ma o lona fausiaina na toeitiiti atoa le fasefulu tausaga. O le Moli o Alesania e selau tolusefululima mita le maualuga ma e aofia ai vaega e tolu.

O loʻo i ai se faʻata i le pito i luga o le moli, e faia atoa i le maamora paʻepaʻe, ma o lenei faʻata e faia i le apamemea. I lenei auala, e mafai ona iloa atu le faʻata e tusa lava pe fitusefulu mita le mamao ma taʻitaʻia vaʻa ulufale ma ulufafo mai le uafu. E na o le pau lea o le galuega i mea ofoofogia o le lalolagi na mafai ona faʻaaogaina i le Vaitaimi Anamua. Na fausia i luga o le motu o Pharos. E le gata i lea, o loʻo i ai se faʻatagata o Poseidon, le atua o le sami, i le pito i luga o le fale.



6) HALICARNAS MAUSOLE (350 BC – BODRUM/TURKEY)

I le mausoleum o Halicarnassusua manatu o ia o se tasi o vavega e fitu o le lalolagi. O le mausoleum o Halicarnassus, o se mausoleum, na fausia i le faʻaogaina o le fausaga Eleni ma le fausaga faʻa Aikupito faʻatasi. O le galuega o loʻo tu i se nofoaga na taʻua o Halicarnassus i lena taimi, ma o le igoa o aso nei o Bodrum. I aso nei, o le mausoleum o loʻo faʻaaogaina o se falemataʻaga avanoa. E pei o se fale i lalo i lalo i foliga vaaia.

7) MALUMALU O ARTEMIS (550 TLM – Efeso/TURKI)
O le Malumalu o Tiana, lea e lauiloa foi o le Malumalu o Diana, o loo i le Aai Anamua o Efeso i Izmir. O se tasi lea o mea ofoofogia e fitu a le lalolagi. E eseese manatu e uiga i le fausiaina o le malumalu. O faamatalaga uma e uiga i le malumalu e maua mai i le tala a le tusitala o Plynus.

Na ia fai mai o le malumalu e 115 mita le umi ma 55 mita le lautele ma na toetoe lava a faia atoa i maamora. E tele galuega taulima i totonu o le malumalu. Fai mai i tala faasolopito, na tauva le au vane vane e fai se faatagata sili ona matagofie.

Talu ai o le malumalu o loʻo i totonu o se nofoaga taua tau tamaoaiga ma faʻafanua, e masani ona asia e tagata tafafao maimoa. Na susunuina e se tagata e igoa ia Herostratus, o le na manao e faasalalau le igoa i le lalolagi. O vaega o le malumalu sa ave faanana i fafo. I aso nei, e leai se Malumalu o Tiana, na o le tasi le koluma o totoe.



Atonu e te fiafia foi i nei mea
fa'amatalaga