> Fonotaga > Siamani Siamani Faʻatonu mai le sasa > Vasega 18: Siamani Name-i Hali (Aʻoaʻoga Faʻapitoa)
-
Igoa-I HALİ (AKKUSATİV)
Igoa i le Siamani (sei vagana ai o le a matou avatua sina taimi mulimuli ane) i le suia o latou tusitusiga
Ua suia tusitusiga pei ona taʻua i lalo:Ina ia suia igoa o le "der" i le mea ", tatou te suia le tusi, mai le au leri.
E leai se suiga e faia i igoa ma tala o le artikeli hiçbir das art or de die Art.
O le mea moni, o le upu meden eine ine e tumau pea e le suia i -i.
O le mea moni, o le upu "ein" e fai ai le ituaiga o değişik einen "e ala i le suia.
O le upu değiş keine olarak e tumau pea e le suia.
o le "kein" ua toe teuteuina e le upu "keinen" e foliga.Sei o tatou iloiloina le tuusaunoa na tatou taʻua i luga;
Aʻo faʻamatalaina le tele o nauna, o ni nauna e tele i le ave -n poʻo le -en i le iʻuga.
O igoa na o igoa ma mataʻitusi mulimuli -schaft, -heit, -keit, -in, -lei, -rei, -ung.
Faatasi ai ma nei nauna ma le tusiga "der", pe a liua le nauna i lona foliga faʻamaonia, o le tusiga "der" e avea ma "den".
ma o le upu o loʻo faʻaaogaina i le numera tele, o lona uiga, o le numera tele e ave le -n poʻo -en faʻauiga i le faaiuga ma le tusitusiga
O nauna uma o lo'o i ai le "der" e masani ona fa'aoga i le numera tele i le tu'u fa'atatau o le nauna.
-i e le o se vaega faʻapitoa i le setete, e aoga mo setete uma o le igoa.
O tulafono ia mo le tulaga o le igoa, vaai i faʻataʻitaʻiga o i lalo.FAIGA FA'AVAE
mataupu tuua'igader Mann (tagata)
den Mann (tagata)
der Ball (polo)
mai Polo
der Sessel (nofoa)
den Sessel (nofoa)
E pei ona mafai ona e vaʻavaʻai mai le faʻamatalaina ma leai se suiga i le upu.der Tagata A'oga
mai Studenten (student)
der Mensch (tagata)
mai Menschen (tagata)
Upu i le lua faʻataʻitaʻiga i luga, aua o le tuusaunoa faatoa taʻua o
Na faʻaaogaina i le tele o sipelaga sipela i-.das Auge (mata)
das Auge (mata)
d Haus (fale)
das Haus (fale)
oti Frau (fafine)
oti Frau (fafine)
oti Wand (pa)
oti Wand (pa)
E pei ona vaaia i luga, e leai se suiga i le das ma maliu tusiga ma upu.ein Mann (tagata e toatasi)
einen Mann (se tagata)
ein Fisch (tasi i'a)
einen Fisch (se i'a)
kein Mann (e le o se tamaloa)
keinen Mann (e le o se tamaloa)
kein Fisch (e le o se i'a)
keinen Fisch (e le o se i'a)
E pei ona mafai ona e vaʻai, o loʻo i ai se suiga o ein-einen ma kein-keinen.
keine Frau (e le o se fafine)
keine Frau (e le o se fafine)
keine Woche (e le o se vaiaso)
keine Woche (e le o se vaiaso)
Pei ona vaʻaia i luga, e leai se suiga i eine ma keine tusitusiga ma le upu.O le liʻo halal o le lautele, ua lava mo le fiafia. E le manaʻomia se agasala. (Upu)
-
A fai mai le upu der schrank fai mai kapoti, o le a schranken?
faafetai tele lava mo mea uma
Dankeschön!
Talofa, ua ou mau e uiga i setete o le 'sm'n'Mafai ona e aumaia auiliili le mataupu o le igoa ou ma le tele o mea na tupu?
E i ai le stundent mai le stundent ae na e fai mai le tamaititi aoga aisea e le o tamaiti aʻoga, o le upu e tele ae e pei o le tasi i le faʻaliliuga, faʻamolemole fesoasoani mai ia te aʻu.Igoa-I HALİ (AKKUSATİV)Igoa i le Siamani (sei vagana ai o le a matou avatua sina taimi mulimuli ane) i le suia o latou tusitusiga
Ua suia tusitusiga pei ona taʻua i lalo:Ina ia suia igoa o le "der" i le mea ", tatou te suia le tusi, mai le au leri.
E leai se suiga e faia i igoa ma tala o le artikeli hiçbir das art or de die Art.
O le mea moni, o le upu meden eine ine e tumau pea e le suia i -i.
O le mea moni, o le upu "ein" e fai ai le ituaiga o değişik einen "e ala i le suia.
O le upu değiş keine olarak e tumau pea e le suia.
o le "kein" ua toe teuteuina e le upu "keinen" e foliga.Sei o tatou iloiloina le tuusaunoa na tatou taʻua i luga;
Aʻo faʻamatalaina le tele o nauna, o ni nauna e tele i le ave -n poʻo le -en i le iʻuga.
O igoa na o igoa ma mataʻitusi mulimuli -schaft, -heit, -keit, -in, -lei, -rei, -ung.
Faatasi ai ma nei nauna ma le tusiga "der", pe a liua le nauna i lona foliga faʻamaonia, o le tusiga "der" e avea ma "den".
ma o le upu o loʻo faʻaaogaina i le numera tele, o lona uiga, o le numera tele e ave le -n poʻo -en faʻauiga i le faaiuga ma le tusitusiga
O nauna uma o lo'o i ai le "der" e masani ona fa'aoga i le numera tele i le tu'u fa'atatau o le nauna.
-i e le o se vaega faʻapitoa i le setete, e aoga mo setete uma o le igoa.
O tulafono ia mo le tulaga o le igoa, vaai i faʻataʻitaʻiga o i lalo.FAIGA FA'AVAE
mataupu tuua'igader Mann (tagata)
den Mann (tagata)
der Ball (polo)
mai Polo
der Sessel (nofoa)
den Sessel (nofoa)
E pei ona mafai ona e vaʻavaʻai mai le faʻamatalaina ma leai se suiga i le upu.der Tagata A'oga
mai Studenten (student)
der Mensch (tagata)
mai Menschen (tagata)
Upu i le lua faʻataʻitaʻiga i luga, aua o le tuusaunoa faatoa taʻua o
Na faʻaaogaina i le tele o sipelaga sipela i-.das Auge (mata)
das Auge (mata)
d Haus (fale)
das Haus (fale)
oti Frau (fafine)
oti Frau (fafine)
oti Wand (pa)
oti Wand (pa)
E pei ona vaaia i luga, e leai se suiga i le das ma maliu tusiga ma upu.ein Mann (tagata e toatasi)
einen Mann (se tagata)
ein Fisch (tasi i'a)
einen Fisch (se i'a)
kein Mann (e le o se tamaloa)
keinen Mann (e le o se tamaloa)
kein Fisch (e le o se i'a)
keinen Fisch (e le o se i'a)
E pei ona mafai ona e vaʻai, o loʻo i ai se suiga o ein-einen ma kein-keinen.
keine Frau (e le o se fafine)
keine Frau (e le o se fafine)
keine Woche (e le o se vaiaso)
keine Woche (e le o se vaiaso)
Pei ona vaʻaia i luga, e leai se suiga i eine ma keine tusitusiga ma le upu.O le faʻafitauli e le o le faʻamaonia e le mafai ona sao mai; aua a maʻaʻa le manaʻo o le tagata i se mea, e maua e ia. O le mea taufaafefe a uma ona tatou mauaina le mea tatou te manaʻo ai, tatou te lelava i ai. Ona tatau lea ona tatou mauaina le vai e le o se iʻuga, ae o lo tatou lava loto.Oe o ofoofogia, alu pea pei o lenei ..
Talofa uo, o loʻo e faia faʻamatalaga sili ona lelei. Soifua Maloloina i ou lima ma lou fatu. Ou te fou ma sa ou matua le mautonu, ae na amata ona ou malamalama teisi. Faʻafetai mo mea uma
Talofa, e i ai laʻu fesili;
I le tulaga o i, le le faʻauigaina le lelei ma le numera tele o se nauna ma le tusitusiga e keine pe kein?
I le tulaga o i, pe a fai o le nauna ma le tusitusiga das e faʻavavau le lelei ma lona tele, o le tusitusiga o le keine pe kein?teşekkürler
aymete, afai e te suʻesuʻeina le tele o nauna, oe o le a vaʻaia o le kein tusitusiga e le o faʻaaogaina i le tele.
O le mea lea, naʻo keine e faʻaaogaina i toʻatele, ae le o kein.Talofa, e i ai laʻu fesili;
I le tulaga o i, le le faʻauigaina le lelei ma le numera tele o se nauna ma le tusitusiga e keine pe kein?
I le tulaga o i, pe a fai o le nauna ma le tusitusiga das e faʻavavau le lelei ma lona tele, o le tusitusiga o le keine pe kein?teşekkürler
Talofa Aymete, sei ou taumafai e tuʻuina atu faʻataʻitaʻiga i loʻu iloa ...
Afai matou te tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga o le 1st faʻafitauli der Tisch
Ich habe mai Tisch gekauft
Lenei fai mai Tisch, Aua e tuuaia mai Tisch na la.
A tatou faia la le igoa le manino ma leaga tisch mama tupu Ma:
Ich habe tisch mama gekauft
[itula]
O le lona lua o le; das Brot
Ich habe das Brot gegessen
Lenei das BrotTalu ai o Akkusativ,le) e leai se suiga.
A tatou faia la le igoa le manino ma leaga Kein Brot tupu Ma:
Ich habe Kein Brot gegessen
Ma i mea uma e lua, o le leaga numera tele o le igoa leai tupu
[itula]Faʻapea foi, pei ona fai mai Muharrem Hocan, afai e te suʻesuʻeina le tele o mataupu o le igoa, oe mafai ona maua faʻamatalaga auiliili.
E le gata i lea, ou te faʻamoemoe o faʻataʻitaʻiga i le laulau o le a aoga ...
E le o le "keinen" po o le "kein" i le numera tele. Faafetai, ua ou malamalama.
E le o le "keinen" po o le "kein" i le numera tele. Faafetai, ua ou malamalama.
Ioe e sa'o…
Ou te manaʻo e fai atu ni nai fesili. Na tuu mai e le matou matau ia matou meaaoga ma fai mai o le a matou faatumuina ni nai fuaiupu. Bn, ae ou te le o mautinoa e uiga i ai, ae ou te le o mautinoa pe a ou faia sese, ou te fiafia pe a fai Na ou faia sese ma faamatala le mafuaaga.
1-wo ist denn ____ schwamm? (Na ou fai atu bn) -ich weiß nicht.ich habe____schwamm nicht. (Na ou fai atu)
2-möchtest du _____ (den) comic oder _____ (den) puʻupuʻu? -____ (der) comic, bitte.
3-verflixt! Ich habe ___ (der) fußball taxessen.-Ach, Quatsch! Hier ist doch ____ (der) fußball.
4-Schreibst du ____ (den) Faʻapuʻupuʻu heute? -Ach, verflixt! ______ () puʻupuʻu na ia Vergessen.
5-wer ist denn _____ () i le mann? -Herr Cremer, _______ () Chemielehrer.
6-Vorsicht! _____ () Elefant kommt!
7-wer pulou ______ () Helm? -Ach, ist denn _______ () Helm nicht foi?
8 -______ () Schwamm ist weg.-Eintschuldung, ich habe _____Scwamm.
faafetai atu nei.Faʻafetai mo lau fesoasoani :(
Talofa uo
O aʻu o se sui fou, ou te manaʻomia le tele o fesoasoani, o loʻo ou faʻaauauina le suamn ou te le malamalama ile vai dativ nominativ ma akusativ Ou te le iloa pe faʻapefea ona ou malamalama o se faʻasalaga o le akusatinv dativ, o ai e le taliina le fesili tusa lava pe ou te fesiligia fesili pe a, afai ou te tusia se faʻataʻitaʻiga fuaiʻupu, o ai e mafai ona faʻamatalaina lenei fuaiupu ia te aʻu pe a ou tusia se faʻataʻitaʻiga faʻamolemole Faʻamolemole, o mataupu ua atili ai ona faigata
O lea ou te faatali mo lau fesoasoani.
..
1-ich trinke einen cafe
2-oti faʻapipiʻi kauft oti frau
3-ich gehe mit seiner freundin aus.Faamolemole pe mafai e se tasi ona fesoasoani mai ia te au e su'e le aku.dativ.nominativ i fuaiupu nei….
laʻu uo o se faʻasalaga e le o le akkusativ dativ poʻo le nominativ. o se upu poʻo se fasifuaitau avea akkusativ nominativ po o le dativ. o le tagata fai ata fai avea nominativ.
1-ich trinke einen kaffee ii einen kaffee avea ma akkusativ. O se tasi foi o mea taua e tatau ona tatou iloa e uiga i le akkusativ e le o taimi uma o le i-setete o le igoa. O le fai atu o le akkusative -o le setete e le mautonu ai i latou laititi. Mo nisi Mafaufau, tatou faʻaauau. E le mafai ona ou faʻamatalaina pei domativi akkusativ.bi faʻataga aʻu e faamatala ma se faʻataʻitaʻiga.
ich kaufe Franziska die blume.burda Franziska dativdir.bn faʻatau fugalaʻau franziskaya. pe o le mea moni e le masani ona faigofie.
O le auala faigofie e malamalama ai i le dativi poʻo le akkusativi i se fuaiupu, o le vaʻai i tala. I lenei auala, e faigata ai ona malamalama i le akkusativ aua e loloto, ae o le dativde den-de, die-der, das- E aoga le taulotoina o veape mo nauna) .Fai mai aʻu e taʻu atu ia te oe ni nai veʻa muamua ou te iloa.
gehören: auai i
helfen: fesoasoani
gefallen: pei
folgen: mulimuli
aliali mai: e faʻalogo
antworten: e tali
erklären: faʻamatala
erzählen: taʻu, faʻamatala se tala
O le mea moni, muamuav veape e le tele, ae o mea ia o loʻo ou mafaufau ai.
mea e sau i loʻu mafaufau i le akkusativ
pueata: puʻeina o ata
sehen: matamata, matamata
kaufen: e faʻatau
haben: ia i ai
manuia: saili
nehmen: maua
O lea la, e mafai ona e faia isi fuaiupu e 2 lau uo, o aʻu foi o se tamaititi aoga, ae ou te malamalama lelei i lenei mataupu, e sili pe a fesoasoani mai faiaoga iinei ia te aʻu, ae ... Ou te faamoemoe na ou fesoasoani: D
- Ina ia tali i lenei autu E tatau ona e saini i totonu.