> Fonotaga > Siamani Siamani Faʻatonu mai le sasa > Vasega 19: Siamani Name-e Hali (Dativ Lecture)
-
Igoa -E HALI (DATİV)
O le igoa -e faia foi i le suia o tusiga.
O mataupu e eseese e pei ona taʻua i lalo:o le a avea ma sui,
o le a avea ma tagata,
pe a faʻapea,
ein artikeli avea ma einem,
eine artikeli e avea ma tagata,
Kein artikeli avea ma seinem,
ua liua le mea taua i totonu.
Lenei matou te fia faʻailoa atu lena; E i ai lava eseese mataupu o nauna nomina.
O le tele o lou faʻataʻitaʻi ma faʻataʻitaʻi, o le faigofie ma faigofie ai ona avea nei tulafono.
E mafai ona e masani ai i le tele o taimi. Tele o faʻataʻitaʻiga i nei mataupu i mataupu o lumanaʻi
ma o le a matou faia faʻamalositino. Taumafai e faia faʻamalositino i lenei mataupu oe lava.
Fesili atu mo se fesoasoani pe a e le iloa, Manatua, o le tele o lou faʻataʻitaʻia, o le tele foi lena
lou taimi aʻoaʻoina o le a puʻupuʻu ma o le a avea mataupu ma tumau. Tatou faʻaauau nei.der Schüler (tama aoga)
dem Schüler (i le tamaititi aoga)
das Agalelei (tamaitiiti)
dem Agalelei (i le tamaititi)
oti Frau (fafine)
fai mai Frau (i le fafine)
ein Haus (se fale)
einem Haus (i se fale)
kein Haus (e le o se fale)
keinem Haus (e le o se fale)
eine Frau (se fafine)
einer Frau (i se fafine)
keine Frau (e le o se fafine)
keiner Frau (e le o se fafine)
O tulafono o loo i luga o ni faʻataʻitaʻiga iinei.Aʻo faʻamatalaina le tele o nauna, o ni nauna e tele i le ave -n poʻo le -en i le iʻuga.
O igoa ia sa masani o igoa ma mataʻitusi mulimuli -schaft, -heit, -keit, -in, -lei, -rei, -ung.
Faatasi ai ma nei nauna ma le tusiga "der", o le "der" article e avea ma "dem" pe a liua le nauna i le -e.
ma o le upu o loʻo faʻaaogaina i le numera tele, o lona uiga, o le numera tele e ave le -n poʻo -en faʻauiga i le faaiuga ma le tusitusiga
O nauna uma o lo'o i ai le "der" e masani ona fa'aoga i le numera tele i le -e foliga o le nauna.
E le o se vaega e faʻapitoa i le -e mataʻupu, ae e aoga mo soʻo se ituaiga o nauna.
O le mataupu o le upu student o le “der.” Ma o lenei upu ua avea ma numera tele e ala i le faaopoopoina o le suffix -en i le faaiuga.
Ma o le mea i luga tuusaʻo faʻatatau i lenei upu. Ona mafai lea ona e faʻaaogaina le numera tasi, toʻatele o lenei upu.
Tatou ave le -e mataupu.o Tamaiti aoga (faʻapitoa ma faigofie) (tamaititiaoga)
maliu Studenten (tele ma faigofie foliga o le igoa) (tamaiti aoga)
dem Studenten (tasi ma e) (i le tamaititi aoga)
Afai e te iloiloina lelei le tulaga o loʻo i luga, e mafai ona e faigofie ona malamalama i le mea o loʻo i luga.O le a tatou iloiloina igoa taʻatele i lalo ifo.
Pei ona silafia, o le tusitusiga o soʻo numera tele i nauna faigofie o le "oti".
O le mafuaʻaga na matou le amanaʻia ai le tulaga -i o le nauna eseʻese i le vaega muamua o le tele
O nauna e leʻi faʻaalia se suiga i le tulaga o le i
O le mafuaʻaga ua matou faia ai o le tele o nauna nauna faʻaalia se suiga i le -e fomu o le nauna.
(Pei ona e iloa atu, mea uma lava a latou tuusaunoaga i lenei gagana. Afai e te faʻataʻitaʻia tele,
mulimuli ane, o nei taufaafefe tulafono o le a foliga mai e faigofie ma masani ai e pei o le faʻateleina lua i le fa.)Ina ia suia nauna numera tele i le -e, o le upu "die" i luma o le numera tele nauna suia i le "den" ma
E faaopoopo le mataitusi "n" i le faaiuga o le nauna.
(Toe faitau le tulafono o i luga)f.t.t.
maliu Väter (tele ma faigofie) (tamā)
i Vätern (tele ituaiga) (i tama)
E pei ona vaaia i le faʻataʻitaʻiga i luga, na matou suia le tala "oti" i le "den" ma faʻaopoopo i le numera tele i le pito o le nauna.
Talu ai e leai se mataitusi "n", matou te faaopoopo le mataitusi "n" e fai ai -e.faataitaiga:
maliu Frauen (tele ma faigofie foliga) (fafine)
den Frauen (tele ma foliga) (i fafine)
E pei ona vaaia i luga, o le tala "oti" na liua i le "den" i le -e mataupu o le nauna ma le nauna
Talu ai o le numera tele ua maeʻa i le mataitusi "n", e leʻi faʻaopoopoina se mataitusi faaopoopo "n" i le igoa.O lea la, pe na'o le tala "oti" e fa'aaogaina ma nauna numera? Leai. Mataupu e le tumau ma nauna numera tele
Na matou taʻua foi i vaega ua mavae atu e mafai foi ona faaaoga (leaga-leai se taimi).
Ma, seʻi o tatou tuʻuina atu ni faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i le faʻalauiloaina o tusitusiga uiga ese.
E pei ona silafia, e le'i fa'aogaina le "ein" ma le "eine" i nauna numera tele aua o nei upu o lona uiga "tasi".
O lenei uiga e feteenai ma le numera tele o le nauna.Pe na e faalogo i le "se tusi"?
O lenei uiga o se mea valea, o lea e tatau ai ona faʻaaogaina e pei o "tusi" o le "ein" ma le "eine"
e le faʻaaogaina i le tele. Sei o tatou faʻamatalaina ma se faʻataʻitaʻiga;
O le upu ein Buch (o se tusi) e toʻatasi, o lona uiga e naʻo le tasi le tusi e faʻasino i ai.
O upu tusi e le mafai ona faʻaaogaina o "ein Bücher", ae o le "Bücher".
Ile tulaga la, matou te le faʻaaogaina tusitusiga "ein" ma "eine" ile -e tulaga.faataitaiga:
ein Buch (faigofie ma le masani) (tusi)
Bücher (faigofie ma tele) (tusi)
Büchern (e-plural and plural) (i tusi)
I le faʻataʻitaʻiga i luga atu, talu ai e leai se tusitusiga i luma o le upu Bücher, na o le iʻuga o le upu.
ua faaopoopo le mataitusi “n” ona avea lea o le upu -e.E mafai ona faaaoga le “Keine” i luma o le nauna i numera tele. Sei o tatou faia lenei mea i se faataitaiga.
keine Bank (leai se faletupe) (malo faʻapitoa)
Keine Banken (e leai ni faletupe) (malo tele-tele)
Keinen Banken (i le leai o ni faletupe) (-e tele-fesuiaiga)
I numera leaga, "keine" suia i le "keinen".
I lenei vaega, ua matou faʻaalia ai le faʻaaogaina eseese o le nauna --e.
Latou te fai mai o gagana mai fafo e le faʻafetai. Tusa lava pe o le a le tele o lou taulotoina, aunoa ma le taʻua soo ma le faʻataʻitaʻi.
O la matou fautuaga ia te oe, aua le faʻamalieina i mea e te faitauina iinei.
Taumafai e faʻauʻu le tele o upu i ni tuʻaiga eseese o le nauna oe lava.
Ausia ...O le ola o le olaga e tau le lava. O galuega taua e tele.Ou te mafaufau pe na faia oe mo na o le lalolagi, ua e faʻaaluina uma ou taimi i ai!
(BSN)
-
E faigata le mataupu, ae e faigofie tele faʻafetai ia oe, ua e faʻamaninoina ma malamalama lelei i le mataupu, faʻafetai tele lava.
O se matua manaia tala, ae paga lea o se mataupu faigata.
Faafetai lava mo mea uma, uo, matou te le nonofo mo le 1 masina.
Talofa, faatoa ou amata ma sa ou matua fefe lava. O le a le tatou mea o le a fai i nei toega? Ou te mafaufau pe ou te faʻaaluina i le taimi :)?
tesekkurler
Na e faamatalaina i se gagana faigofie ma malamalama.... faafetai... faafetai mo lau taumafaiga.
Fai mai Mr.Mharrarr: I totonu o le vaiaso ua amata ona e pese pei o se nightingale Cheesy Cheesy (upusii)
Maimau pe ana pei na aso o ni togafiti faataulaitu, ona paʻi atu ai lea ma aluese, ae ese
Po lelei, e masani ona ou suʻesuʻe i le leva ma e leai seisi o iai i nei itula O lea ou te i Farani i le taimi nei ma ou te manatu ou te alu i Siamani i totonu o le 1 pe 2. O loʻo ou taumafai e aʻoaʻo Siamani i le faʻaaogaina o lenei upega tafailagi, ae o igoa e fefiloi, o le galuega ma aano o igoa e fefiloi. o faʻataʻitaʻiga.
http://www.languageguide.org/tr E mafai ona e mauaina faʻamatalaga faʻalogo mai lenei 'upega tafaʻilagi, manuia.
danke
Faʻafetai mo lau galuega fita
Talofa faafetai faafetai matagofie lava
faafetai mo a outou taumafaiga
Danke schön
Dankı sher ..
Ua ou le mautonu i se mea.O i ai se mea sese i la'u tusitusiga pe o ou misia se mea? I le amataga o le mea na tupu, na fai mai ua sui keine i le keiner, ae i le faaiuga, "Na matou taʻua o le "keine" na suia i le "keinen" i le amataga o le mea na tupu." E i ai se fa'aoga sese iinei pe o ou misia se mea??? Ou te fiafia pe afai e te faamalieina loʻu fia iloa.
- Ina ia tali i lenei autu E tatau ona e saini i totonu.