O le a le Solar System, Fuafuaga i le Solar System ma meatotino o Laufanua

O le a le Solar System? Solar System Information
E tusa ai ma suʻesuʻega, e ui e leʻo iloa le tausaga tonu o le la, ae e manatu e tusa ma le 5 piliona tausaga le matua. A tatou vaʻai i mea o loʻo i totonu, tatou vaʻaia e sau faʻatasi mai le helium ma le hydrogen gas. O lona mamafa e 332.000 taimi le tele o le lalolagi. O le va i le va o lo tatou Lalolagi ma le la ua fuaina e 149.500.000. O le la, o se sili tele punaoa o le malosiaga, maeʻa lona faataamilo ia te ia lava i le 25 aso. A o 600 miliona hydrogen ua liua i le helium i le sekone, o le vevela o le 6.000 C e tupu. E tusa ai ma tala faatatau na faia e saienitisi i lenei taimi, o le vevela na fausia i le ogatotonu e 1.5 miliona C. E 8 minute le umi o tau o le la i le lalolagi.



O le a le Solar System?

E ui lava o le la e vaaia e le toatele e pei o se paneta, o le mea moni o se fetu. E i ai ata o le 9 ma le tele o tino faaselesitila i nisi o vanu i le la. O paneta i le sola o loo i ai taʻitasi; Mercury, Venus, Lalolagi, Mars, Jupiter, Saturn, Uranus, Neptune. O le mea moni, o Pluto, lea na maua i le 2006, na aofia ai i lenei lisi. Ae na mulimuli ane folafolaina e Pluto se paneta o le lalolagi. O loʻo faʻatatau foʻi e iai le tele o fetu i le sola ma faʻafanua nei. O le sola o le vaega o le Milky Way Galaxy. I totonu o le Milky Way Galaxy, o le 90 o le telē o le 100 piliona fetu, lea e manatu e tutusa ma le la. Na o le Milky Way Galaxy, ua manatu le 1 e latalata i le lalolagi.
O tino faaselesitila uma ma paneta i le gasologa o le la, e sui i se tafaoga tele ona o le mamafa o le vevela o le la.

Fuafuaga i le Solar System

Pe a suʻesuʻeina ia paneta i le la, o loʻo suʻesuʻeina i ni vaega se lua e pei o le kesi ma le terasitila. Papatusi ma fausaga terrestrial; Mercury, Venus, Earth ma Mars. Fuafuaga ma le gaseous structure; Jupiter, Saturn, Uranus ma Pluton. O meatotino o paneta i le sola ua faapenei:
mekuli: Mercury o le paneta lata ane lea i le 58 talu ona tu i le miliona maila le mamao mai le la. Ona o lona latalata i le la, o le maualuga o le vevela e mafai ona oʻo atu i le 450C. O le malosi o le kalafa o le Mercury o le 1 / 3 o le malosi o le kalaveina o le lalolagi.
faia uigaese: Venus, o le paneta lona lua lona lua i le la, e tusa ma le miliona kilomita le mamao mai le la. Aʻo suʻesuʻeina le ratous, e mafai ona e iloa o lona tulaga e toetoe lava tutusa i le tulaga e tasi pei o le lalolagi. O le taamilosaga faataamilo i le la ua maeʻa i aso 108.4 ma liliu i le isi itu o isi paneta.
lalolagi: O le paneta lona tolu e latalata i le la o le va i le va o le Lalolagi ma le la 149 miliona kilomita. O le aofaʻi o le lalolagi o 12 mano 756 kilomita. O le aofaiga atoa o le faataamilosaga o le la ua maeʻa i 365 aso 5 itula 48 minute. O lona faataamilosaga faataamilo i lona axis ua maeʻa i itula 23 itula 56 4 sekone. E mafua ai i le ao ma le po le faʻafetai i lona suiga faataamilo ia te ia lava, ma faia ai vaitau e ala i le liua o le la.
Mars: O le paneta lata ane i le Sun, Mars, o le mamao i le va o le la ma le 208 miliona kilomita. O loʻo i ai se malosiaga faʻavasegaina o le 40% o le malosi o le kalaveina o le lalolagi ma o lona radius o le 3 mano 377 kilomita. O le suiga faataamilo i le la ua maeʻa i 24 itula 37 minute.
Seu: I le afa o le 71 mano 550 kilomita, e mafai ona tatou fai atu o Jupiter o le paneta aupito tele lea e iloa i le sola. O le tele o Jupiter e pei o 310 taimi o lo tatou lalolagi. O le mamao i le la o le 778 kilomita. O le suiga faataamilo i le la, o le 12 ua maeʻa ona liua faataamilo i le axis i le tausaga.
Saturn: I se mamao o 1.4 piliona kilomita mai le la, tulaga lona ono i le mamao i le la. O loʻo iai hydrogen ma helium i lona faʻavae. O le faataamilosaga o le paneta o 60 afe 398 kilomita. A o faʻamaeʻaina lona faʻataʻamiloina i lana ia lava au i le 10 itula, na faʻamaeʻaina lona faʻataʻamiloina i le la i le 29.4 tausaga. Saturn ei ai le mama faia i papa ma aisa.
Uranus: O Uranus, o le paneta lata ane lea i le Lalolagi, e tusa ma le piliona kilomita le mamao mai le la. Matou te iloa o le volumes e 2.80 taimi sili atu nai lo le lalolagi. 100 faʻamaeʻaina lona taamilosaga i le la i totonu o le tausaga. E aofia ai le tuufaatasiga o le helium, hydrogen ma le methane.
Neptune: O le 4.5 piliona kilomita mai le la o le paneta lona valu e mamao ese mai le la. 164 faʻamaeʻaina lona taamilosaga i le la i totonu o le tausaga, aʻo 17 faʻataʻavaleina lona lava suiga i le uati. Ua iloa le satelite 13.
Pluto: 6 i le la o se tasi o paneta pito mamao ma se piliona kilomita le mamao. Pluto e taamilo i le la i le 250 tausaga, ao faʻasolosolo faataamilo lona axis i 6 aso 9 itula 17 minute. E aofia ai le aisa ma le methane, lea e faʻamaisa.

Faʻafanua o Laufanua i le Solar System

O paneta i le sola o loʻo i ai ni uiga. Faatasi ai ma nei tulaga, ua tatou taʻua puupuu faamatalaga o paneta. O isi vaega o paneta o:
-O paneta uma ei ai suiga eseese o le rotation.
-O fuafuaga uma e maua uma. E mafai ona e iloa o vaeluaga o paneta e fegalegaleai le tasi ma le isi, e ui o eseesega o suiga e ese.
- O paneta e amata mai i sisifo i sisifo ma tafatafa o le la ma faʻataʻamilo a latou lava au.
O le paneta sili ona tele o Iupita ma o le paneta laʻititi o Pluto.
Mercury o le paneta lata ane lea i le la. O le paneta sili ona mamao e iloa o Pluto.
O Venus ua lauiloa o le paneta sili ona lata ane i le lalolagi i tulaga o le radius ma le mamao.
Mercury ma Venus e leai ni masina. O le lalolagi ei ai 1 masina, Mars ma Neptune's 2 masina, masina o Uranus 6, Saturn's 10 masina, ma le 12 masina a Jupiter.
-O le saoasaoa o le fesuiaiga o paneta e feteenai le tutusa ma lo latou mamao mai le la.

O le a le satelite o le Sun?

Ua matou taʻu atu ia te oe o le La o se fetu. O le la, i le isi itu, e aofia ai le la, o paneta o loo siosiomia ai, ma satelite o na paneta. I lenei vaega, tatou te iloa ai o nisi e manatu o le lalolagi po o le masina o le masina o le la. E leai se mea faapena. O le lalolagi e le o se satelite ae o se paneta. O le masina o le satelite o le lalolagi.

Satellites of Planets i le Solar System

Na matou taʻua foi o sateta o le paneta o loo aofia i le la. O paneta ma a latou satelite o:
mekuli: E leai se satelite.
-Venüs: E leai se satelite.
lalolagi: O le satelite o le Moon. O le Moon o le lona lima o satelite tele i le la. Pe a tatou tilotilo i le lautele, tatou te iloa o le lautele o le lalolagi e pei lava o le 27%. O le mamafa i le masina e tutusa ma le mamafa o 6 i le lalolagi. O le mea lea, o se tasi i le lalolagi ei ai le 1 kg o le 60 kg i le masina.
Mars: E lua satellite Mars. O nei satelite e:
-Phobos: O lona mamao mai Mars o le 6 mano kilomita. O se tasi o tamaʻi satellite masani i le la. E i ai se faʻatulagaga o le papa ma e le pei o le Moon.
-Deimos: O le mea moni, o lenei satelite ma Phobos ua talitonuina o Mars e ala i le ulufale atu i le malosi o le kalavaina o Mars. O le mamao mai Mars i 20 e tasi le afe kilomita. O le averesi o le satelite 13 mano kilomita.
Seu: O Jupiter e i ai 4 masina. O nei satelite e:
-I luga o le Satellite: O le latalata atu ia Jupiter o le satelite. E i ai mauga mumu e faʻaauau pea ona pamu gaʻo ma luga o le satelite.
-Europa Satellite: O le satelite lona lua e sili ona latalata ane ia Jupiter. 3000 o le kilomita kilomita.
-Ganymede Satellite:  O le satelite lona tolu e lata ane ia Jupiter. O le satelite pito i tele i le sola.
-Cellisto Satellite: O le satelite lona lua aupito tele lea a Jupiter ma le pito i luga o Jupiter.
Saturn: Saturn e tolu masina. O nei satelite e:
- Satellite: O le satelite lona lua lona tele i le la. E i ai se siosiomaga vavalalata.
-Le Satellite: O loʻo faʻamauina i Saturn e pei o le masina lava e tasi. O loʻo i ai se fausaga tuai.
-Minas Satellite: Na maua e William Herschel i le 1789. Na fausia le papa ona o se teteega tele.
Uranus: O satelite a Uranus o:
-Ariel Satellite: Na maua e William Lassel i 1856. O le radius o le 1190 kilomita.
-Miranda Satellite: Na maua e Gerard Kuiper i 1948. O foliga lanu e ese mai isi paneta ma satelite.



Atonu e te fiafia foi i nei mea
fa'amatalaga