Suinauna patino faaPeretania

I lenei lesona, o le a tatou aofia ai suinauna patino faaPeretania, i se isi faaupuga, suinauna patino faaPeretania. E masani ona a'oa'oina suinauna fa'aPeretania i vasega 9 po'o vasega 10 vasega Igilisi e fai ma toe fai i a'oga maualuga.



E fia Suinauna Tagata Fa'aPeretania?

Aoao le gagana faa-Peretania E tutusa lava le tatau ona aʻoaʻoina saʻo lenei gagana e pei ona tatau ai. I le taimi nei, o se tasi o mataupu muamua tatou te maua i lesona Igilisi talu mai le aoga tulagalua o suinauna patino. Suinauna patino faaPeretania; i le tele o tusi aoga soanauna suinauna pasi e pei o.

Suinauna (mo upu e suitulaga i nauna)suinauna patino) ua faaigoa. E matua faigofie lava ona malamalama i suinauna patino faaPeretania. I le gagana Turkish, e mafai ona tatou faʻaogaina se fuaitau e pei o le "na alu i fafo o le taulaga" pe a fausia le fuaiupu "o loʻu tama na alu i fafo o le taulaga". I se faapuupuuga, ua ia i tatou le avanoa e fai atu ai "na ia faia lenei mea", "na alu iina" e aunoa ma le faalavelaveina o le uiga o fuaiupu. O le "ia" i ia fuaiupu o se suinauna patino.



Atonu e te fiafia i: E te manaʻo e aʻoaʻo auala sili ona faigofie ma vave e maua ai tupe e leʻi mafaufau i ai se tasi? O auala muamua e maua ai tupe! E le gata i lea, e le manaʻomia se tupe faavae! Mo fa'amatalaga Kiliki

I le Igilisi, e pei lava o le Turkish, e ono ituaiga eseese, tolu tutasi ma tolu numera. soanauna e tupu. Peitai, suinauna patino e tasi “o” i le va; ua vaevaeina foi i le tolu. I se isi faaupuga, e tolu suinauna eseese e faaaoga: mo tane, fafine ma mo mea ma manu. I le taimi nei, ua aliaʻe mai le eseesega i le va o Turki ma le Igilisi. E ui o le "ia" e faʻaaogaina mo Ahmet, Ayşe ma se pusi i le gagana Turkish, e faʻaaogaina se suinauna patino mo tagata taʻitoʻatasi poʻo mea i le Igilisi.

Suinauna patino faaPeretania e iai i tulaga eseese e tolu. Nominative; E ui o le fa'amoemoe o se suinauna e fai ai se galuega, o lona uiga, i le fa'ailoga fa'ailoga, e fa'atusaina ai suinauna patino e fa'atatau i se galuega.


Suinauna Fa'aigoa

suinauna fa'ailoga; e faasino i suinauna e masani ai tagata uma. O i latou la o suinauna patino faaPeretania tatou te iloa. O i latou nei.

  • O aʻu - I
  • oe – oe
  • Ia – Ia
  • ia-O
  • lea – lea
  • Matou - matou
  • oe – oe
  • latou – latou

E mafai ona tatou fa'amatalaina suinauna patino i fa'ata'ita'iga eseese.

  • O loʻo ou suʻesuʻeina le Igilisi i le taimi nei.
  • O oe o se tagata lelei tele.
  • E le fiafia o ia e moe mo ni itula.
  • Sa lelei ona togi i le aoga maualuga.
  • O se peni. Aua le faaaogaina.
  • O le a matou asiasi i lo matou tinamatua i le vaiaso fou.
  • E te fia auai ma i matou?
  • Latou te le fia o mai i le aoga.

Suiuna Sini

E faasino i suinauna patino o lona uiga o ai e faasino i ai le galuega.

  • aʻu - aʻu, aʻu
  • Oe - oe, oe
  • O ia - o ia, o ia
  • O ia - o ia, o ia
  • ia – ia, o ia
  • tatou – tatou, tatou
  • Oe - oe, oe
  • Latou - latou, latou

Suinauna faamoemoe E mafai ona tatou taʻua ni nai faʻataʻitaʻiga.

  • O loʻo ia talanoa e uiga ia te aʻu!
  • Ou te le fia talanoa atu ia te oe!
  • E le fiafia le matou faiaoga aoga tulagalua ia te ia
  • Sa sogi atu Tolga ia te ia. Sa faateia uma uiga faaalia.
  • Tuu mai ia te au! O le faailoga laupapa a le matou vasega.
  • Na pepelo lo'u tama ia i matou. E lei toe foi mai i le faaiuga o le masina.
  • E le fiafia ia te oe! Faamolemole talanoa e uiga i lau pisinisi!
  • E le'i valaauliaina e Sara ona sa la misa ma Melisa.

Suinauna Maua

pulepule suinauna patino ua lauiloa i latou o

  • O a’u – lo’u
  • oe – lou
  • Lagona - lona
  • O lana - lana
  • ona – lona
  • O tatou – tatou
  • oe – lou
  • latou – latou

E toatele tamaiti aoga e faigata ona malamalama soanauna suina E mafai ona tatou faamatalaina le mataupu i ni nai faataitaiga!

  • Na e iloa o le api e a'u?
  • E le aoga la'u telefoni! Fa'amolemole tu'u mai lau mea!
  • O lona fale i le tulimanu.
  • O lana ato lanu piniki.
  • E le tatau ona e faamasinoina se tusi i lona faavaa.
  • O le matou fale lenei. E mafai ona e sau i so'o se taimi e te mana'o ai.
  • E a oe le taumafataga o le afiafi. E mafai ona e 'ai nei.
  • O le pusi a latou. E manaia tele.

Atonu e te fiafia i: E mafai ona maua tupe i luga ole laiga? E faitau fa'amatalaga fa'ate'ia e uiga i le mauaina o tupe polokalama e ala i le matamata i fa'asalalauga Kiliki
O e mafaufau pe fia se tupe e mafai ona e mauaina i le masina e ala i le taʻalo i taaloga ma se telefoni feaveaʻi ma fesoʻotaʻiga initaneti? Ina ia aʻoaʻoina taʻaloga fai tupe Kiliki
E te manaʻo e aʻoaʻo ni auala manaia ma moni e maua ai tupe i le fale? E fa'afefea ona e maua tupe e galue mai le fale? Ina ia aoao Kiliki

Lisi Fa'atasi o Suinauna Tagata Fa'aPeretania

  • O Aʻu: O Aʻu / Oʻu: Oʻu / Aʻu: O aʻu, O aʻu
  • Oe: Oe / Oe: Oe / Oe: Oe, Oe
  • O Ia: Ia / Lagona: Lana / Ia: Ia, Ia
  • O ia: Ia / Ana: Ana / Ana: O Ia, O Ia
  • O: Ia / Le: Ia, Ia / E leai se suinauna “ana” mo manu e leai ni ola!
  • Matou: Matou / Ours: Ours / Us: Us, Us
  • Oe: Oe / Lau: Lau / Oe: Oe, Oe
  • Latou: Latou / O latou: O latou / Latou: Ia i latou

Fa'ata'ita'iga Fuaiupu o Suinauna Tagata Fa'aperetania

Malamalama i suinauna patino E taua le faataitai e fai ma ou sui. I le taimi nei, o le a matou taumafai e faʻamalamalama faʻatasi ma faʻataʻitaʻiga ina ia mafai ai ona e malamalama i le mataupu.

  • ….. o lo’o ou nofo i luga o le sofa.

E pei ona mafai ona e mateina, o le suinauna patino "Ou" e tatau ona sau i le avanoa i lenei fuaiupu. O le tagata muamua fa'atusa o le veape ausilali o le "am". O le mea lea, o le sipelaga sao o le fuaiupu; O le a avea ma "Ou te nofo i luga o le sofa".

  • ….. o loo matamata TV. E le tatau ona tatou faalavelave ia i latou.

O le suinauna patino “Latou” e tatau ona sau i le avanoa. E mafai foi ona sau le suinauna "oe". Ae ui i lea, e mafai ona tatou fai atu o le suinauna patino manaomia iinei o le tagata lona tolu plural suinauna "Latou", talu ai o le fuaiupu "e le tatau ona tatou faalavelave ia i latou" o loo mulimuli mai.

  • E ... mai Turkey? Ou te lei vaai muamua ia te oe.

O le avanoa iinei o le "Oe". suinauna tagata lona lua E tatau ona e sau. O le suinauna “latou” e mafai foi ona sau. Ae ui i lea, matou te malamalama o le tagata o loʻo faʻamatalaina iinei o le tagata lona lua e tasi, talu ai o le fuaiupu "Ou te leʻi vaʻai muamua ia te oe iinei" o loʻo mulimuli mai.

  • … ua alu i le fale. E te fia fai atu se tala ia te ia?

“O ia” e tatau ona sau i le avanoa iinei. suinauna tagata tulaga tolu lea e tatau ona faaaogaina. O le suinauna O ia po o le E mafai foi ona sau. Ae ui i lea, matou te malamalama o le tagata o loʻo faʻamatalaina iinei o le tagata lona tolu e tasi, talu ai o le fuaiupu "E te manaʻo e fai atu se mea ia te ia" o loʻo mulimuli mai.

  • Vaai ia i latou! ….. o loo taaalo lakapi faatasi.

“Latou” e tatau ona sau i le avanoa iinei. suinauna numera tagata tolu lea e tatau ona latou faaaogaina. Ua uma, talu ai o le fuaiupu muamua o loʻo fai mai "vaai ia i latou", ua malamalama o le uiga o iinei o le tagata lona tolu o numera.

  • …. o se aso matagofie lenei aso.

“E” e tatau ona sau i le avanoa iinei. suinauna tagata tulaga tolu lea e tatau ona faaaogaina. I lenei fuaiupu, o lona uiga "o le aso nei o se aso sili ona lelei", o le tagata lona tolu e tasi e manaʻomia mo le faʻaoga saʻo.

  • ….. o lo’o tautala fa’aPeretania. E fesoasoani a matou lesona Igilisi mo i matou.

"Tatou" e tatau ona o mai i le avanoa iinei. I se isi faaupuga, o le suinauna tele tagata muamua e tatau ona tatou faaaogaina. I le isi fuaiupu, ua malamalama o le uiga o le fuaiupu "E matua aoga tele a matou lesona Igilisi" o le tagata muamua numera.

  • Pisinisi .... Le tuafafine o Kevin?

E pei ona mafai ona e mateina, "O ia" e tatau ona sau i le avanoa iinei. I se isi faaupuga, tagata lona tolu e tasi e tatau ona fa'aoga suinauna. E mafai foi ona faaaoga le suinauna "ia" po o le "it". Ae ui i lea, o loʻo malamalama o le tagata o loʻo faʻatatau i le faaupuga "tuafafine o Kevin" o se fafine. O le mea lea, o le suinauna "O ia" e tatau ai.

  • …. o loo aau i le vaitaele. Ou te le fia valaaulia oe.

“O oe” e tatau ona sau i le avanoa iinei. I se isi faaupuga, o le tagata lona lua suinauna e tatau ona e faaaogaina. E mafai foi ona sau le suinauna "Matou te po o "Latou". Ae ui i lea, talu ai o le fuaiupu lona lua o loʻo fai mai "Ou te leʻi manaʻo e valaʻaulia oe", e mafai ona tatou fai atu o le suinauna patino saʻo iinei o le "Oe".

  • O …. i le fale tifaga? E le mafai ona ou vaai ia i latou.

“Latou” e tatau ona sau i le avanoa iinei. suinauna numera tagata tolu lea e tatau ona latou faaaogaina. E mafai foi ona sau le suinauna "oe". Ae ui i lea, talu ai o le fuaitau "Ou te le iloa i latou" o loʻo faʻaaogaina i le fuaiupu lona lua, e mafai ona tatou fai atu o le suinauna saʻo patino iinei o le "Latou".



Fa'aPeretania Fa'atonu Fa'amalositino

  • E tuuina atu i taimi uma le faiaoga tamaiti aoga

I le fuaiupu lea, o lo'o vaseina le vaega “o tamaiti aoga”. Talu ai o loʻo taʻua le numera tolu o tagata, "o tamaiti aʻoga" ua suia i le "i latouE mafai ona fa'aoga le suinauna "". I se isi faaupuga, o se fuaiupu e mafai ona toe tusia e pei o le "e tuuina atu pea e le faiaoga ia i latou meaaoga".

  • O lo'o ou faitau tusi i loʻu tuafafine laitiiti.

I lenei fuaiupu, tatou te iloa ai o le vaega "loʻu tuafafine laitiiti" o loʻo vaseina. O le suinauna "ia" e mafai ona faʻaaoga nai lo le "loʻu tuafafine laitiiti" talu ai o loʻo taʻua i le tagata lona tolu e tasi. I se isi faaupuga, o se fuaiupu e mafai ona toe tusia o le "O loʻo ou faitau tusi ia te ia".

  • O loo tietie atu tama a latou uila.

I lenei fuaiupu, o le vaega "a latou uila" o loʻo vaseina. O le suinauna "latou" e mafai ona faaaoga nai lo le "a latou uila" talu ai o le tagata lona tolu o numera (e leai se ola) o loʻo taʻua. I se isi faaupuga, “O loo tietie atu tama i latou” o se fuaiupu e mafai ona toe tusia e pei.

  • O loʻo tusi atu e loʻu tama se tusi i John.

I lenei fuaiupu, e mafai ona suia le Ioane o loo vaseina i le tagata lona tolu e tasi. Talu ai o Ioane o se igoa tane, o le suinauna patino "ia" e mafai ona faʻaaoga nai lo Ioane. I se isi faaupuga, "O loʻo tusia e loʻu tama se tusi ia te ia"

  • Ou te le iloa o le tali.

I lenei fuaiupu, e mafai ona fa'aoga le suinauna tagata lona tolu (inaimate) “it” nai lo le vaseina “le tali”. I se isi faaupuga, o se fuaiupu e mafai ona toe tusia e pei o le “Ou te le iloa”.

  • O le a alu Sally e vaai Maria.

I lenei fuaiupu, o le igoa Maria o loʻo vaseina. Talu ai o Maria o se nauna fafine, o le suinauna tagata lona tolu e mafai ona faʻaoga nai lo Maria. I se isi faaupuga, e mafai ona tusia o le "Sally o le a vaai ia te ia".

  • tatala o le faʻamalama, faʻamolemole!

I lenei fuaiupu, e mafai ona fa'aoga le suinauna tagata lona tolu (inanimate) nai lo le vase upu "le faamalama". I se isi faaupuga, o se fuaiupu e mafai ona toe tusia o le "tatala, faamolemole".

  • e mafai ona e tau mai tagata le auala i le malaevaalele, faamolemole?

Nai lo o le vase “tagata” i lenei fuaiupu, “i latouE mafai ona fa'aoga le suinauna "". O le mea lea, e tatau ona tatou fai atu e mafai ona tusia le fuaiupu e faapea "e mafai ona e taʻu atu ia i latou le auala i le malaevaalele, faamolemole".

  • O tusi e mo Peter.

O Peteru o le igoa tama. O lea nai lo o Peteru suinauna tagata lona tolu avanoa. E tatau ona maitauina e mafai ona tusia le fuaiupu e faapea "o le fusuaga e mo ia".

  • e mafai ona e fesoasoani mai o a'u ma lo'u tuafafine, faʻamolemole?

“O a’u ma lo’u tuafafine” o lona uiga o a’u ma lo’u tuafafine o le vaega vase. I le taimi nei, e tatau ona taʻua o le uiga o le fuaiupu "e mafai ona e fesoasoani mai ia i matou". "tatou" nai lo le "o a'u ma lo'u tuafafine" soanauna o lona uiga, e mafai ona fa'aoga le suinauna numera tagata muamua. E tatau ona taʻua o le fuaiupu o le a tusia o le "pe mafai ona e fesoasoani mai ia i matou, faamolemole".

Suinauna Maua – Fa'amalositino Fa'asinomaga

  • O lenei ipu ….. (lou/oe)?

E tusa ai ma le faagasologa o le fuaiupu, "oe" e tatau ona sau. “O lau ipu ea lenei?” "Aua o se fuaiupu e iai lona uiga"lau” e tatau ona faaaoga.

  • O le kofe o le ….. (my/mine)

E ala i le tafe o le fuaiupu "oʻu“e tatau ona sau. "O aʻu" e tatau ona faʻaaoga aua o se fuaiupu ma le uiga o le "o lenei kofe e aʻu".

  • O le peleue lena o ….. (lona/hers)

E ala i le tafe o le fuaiupu "ana ia“e tatau ona sau. “O lana” e tatau ona faaaoga e pei o se fuaiupu ma le uiga o le “o lana peleue lea”.

  • E nofo o ia i…. (lona/hers) fale

E tusa ai ma le faagasologa o le fuaiupu, "uma" e tatau ona sau. "uma" e tatau ona faʻaaoga aua o se fuaiupu o lona uiga "o loʻo nofo i lona fale". “fale taitasi” o lona uiga, “ia” e tatau ona faaaogā ona o se nauna e sosoo ma le suinauna i foliga o lona fale.

  • Atonu e te mana'o …… (lou/oe) telefoni.

E tusa ai ma le faagasologa o le fuaiupu, "lou" e tatau ona sau. Talu ai o le "lau telefoni" o loʻo faʻaaogaina, o le "lou" e tatau ona faʻaoga nai lo le "oe".

  • O le taavale fou o …… (latou/la latou)

E ala i le tafe o le fuaiupu "latou“e tatau ona sau. "la latou" e tatau ona faʻaaogaina aua o se faʻaoga e pei o le "o lenei taʻavale a latou". O le fa'aogaina o le "Latou" e na'o le fausiaina o le fuaiupu o le "E fou le latou ta'avale".

  • Sa ia kuka ….. (a tatou/a tatou) meaai

E tusa ai ma le faagasologa o le fuaiupu, "tatou" e tatau ona sau. Aua o lona uiga "na ia kukaina a tatou meaai".

  • Aua le tu i luga …. (lo'u/ma'u) vae

E ala i le tafe o le fuaiupu "my“e tatau ona sau. Aua, o loʻo avanoa le faʻaogaina o "loʻu vae".

  • Sa ia tuuina atu…. (lona/hers) atopa'u

E tusa ai ma le faagasologa o le fuaiupu, "uma" e tatau ona sau. O loʻo i ai se faʻaoga e pei o "atopaʻu uma". I se isi faaupuga, o le fuaiupu e i ai le nauna pe a uma le suinauna.

  • Sa ou feiloai …… (latou/latou) tina

E tusa ai ma le faagasologa o le fuaiupu, "la latou" e tatau ona oo mai. Le faʻaaogaina o le "Lo latou tina" e le mafai. Iinei, afai o le fuaitau "lo latou tina" sa vaseina, "la latou" e mafai ona faaaoga nai lo. Peita'i, e leai se fa'aoga fa'apea i lenei fuaiupu.

  • O lenei…. (latou/latou) kofe?

E tusa ai ma le faagasologa o le fuaiupu, "la latou" e tatau ona faʻafeiloaʻi. E pei o le fa'ata'ita'iga muamua, e soso'o le nauna i le suinauna i le fuaiupu. soanauna suina e le mafai ona fa'aaogaina.

  • O le sikafu lanu efuefu o ... (my/mine)

I le tulaga o le faagasologa o le faasalaga, e tatau ona aumai "maʻu". Aua, i le fuaiupu, e manaʻo e faʻamamafa po o ai e ana oloa. A leai, e tatau ona faʻaaogaina "o laʻu sikafu efuefu lea".

  • O lena uila mumu e .... (matou/matou)

E tusa ai ma le faagasologa o le faasalaga, "o matou" e tatau ona aumai. I lenei fuaiupu, e manaʻo e faʻamamafa po o ai e ana oloa. "O le uila mumu e a'u" o lona uiga "tuuina atu” e tatau ona faaaoga.

O se taunuuga, suinauna patino i le gagana Peretania E matua faigofie lava ona malamalama. filifilia, fa'amoemoe, umiaina E mafai ona tatou faapea o suinauna patino e faavasegaina i ni vaega eseese se tolu. Faatasi ai ma le tele o faʻataʻitaʻiga, o le a faigofie ona malamalama i le mataupu.

O matou uma talu mai le aoga tulagalua Igilisi Ua tatou vaai i le lesona. O lenei lesona, o se fiafiaga tele mo nisi o i tatou; Mo nisi, e liua i se faʻasalaga e manaʻo e faʻamutaina vave. Ae ui i lea, i le lalolagi i aso nei e tatau ai ona sopoia tuaoi, e le tatau ona vaʻaia le Igilisi o se mataupu faʻamalosia e pei o le matematika poʻo le saienisi. Aua, i le olaga pisinisi ma i itu uma o le olaga i aso taitasi e mafai ona e mafaufau i ai. Iloa Igilisi Ua avea ma mea e tatau ae le o se mea e tatau ai. O le fa'aituau o tagata e uiga i le Igilisi e tatau ona fa'asao ona o lea mafua'aga. O tagata uma mai se tamaititi aoga aoga aoga lima tausaga i se 2020 tausaga le matua faigaluega ofisa i nei aso i le 35s Igilisi e tatau ona taumafai e aoao.

Tala'aga o le Igilisi

Na e mafaufau ea i le talafaasolopito o le Igilisi, le gagana sili ona tautalagia i le lalolagi, faatasi ai ma le Sipaniolo? O le tula'i mai o le gagana Peretania na amata mai i le 5 senituri TA. O le malaga a le Igilisi e oo mai i le taimi nei na amata i le tulaueleele o ituaiga Siamani e tolu na nofoia fanua o Peretania i lena taimi. I le taimi o le nofoia o ituaiga Siamani, sa tautala le gagana Celtic i luga o le eleele Peretania. Peitaʻi, o le aveʻesea o tagata e tautatala i lenei gagana i nofoaga eseese e tagata osofaʻi ua suia ai le tele o mea.

I le va o le 450 ma le 1100 TA, o le osofaʻiga a ituaiga Siamani o loʻo taʻua i luga Igilisi Na maua sa latou tautatala i se gagana na latou faaigoaina. Ae ui i lea, e leai se mea e tutusa ai le Igilisi tuai ma le Igilisi i aso nei i tulaga o le faaleoga po o le sipelaga. A tatou tilotilo i le gagana Peretania i aso nei, e tatau ona tatou faapea atu o le tele o upu o loo faaaogaina e faagaeeina i le gagana Peretania tuai o loo tatou talanoa ai, e ui lava ua suia i le tele o tausaga.

Faatasi ai ma le tausaga 1100, na atiina ae le Igilisi ma ulufale atu i le vaitaimi o le Middle English, e pei lava o le Middle Ages. O lenei vaitau; Na faaauau pea seia oo i le amataga o le 1500s. I le 1066, faatasi ai ma le faatoilaloina ma le nofoia o Egelani e William le Conqueror, ua taʻua o le Duke o Normandy, o nisi o avanoa na amata ona maua i le sosaiete i tulaga o le gagana.

Le vaega pito i lalo o le faitau aofaʻi, e pei o le caste system i Initia Igilisi A o tautala, o tagata maualuluga na tautala Farani. O se taunuuga o lenei tulaga, i le seneturi lona 14, na aliaʻe ai se gagana e taʻua o le ogatotonu o le Igilisi ona o le aofia ai o upu Farani i le Igilisi. E tatau ona tatou ta'ua e leai se fa'aoga o lenei gagana ma e o'o lava i lona malamalama e gata.

Atinae faaPeretania Mafaufau i lenei mea, e mafai ona tatou fai atu o le Igilisi faʻaonaponei e mulimuli mai. E mafai ona tatou faapea atu o lenei vaitaimi e aofia ai tausaga 1500 i le 1800. O se taunuuga o faiga faaupufai ma le tamaoaiga i le seneturi lona 16, na amata ai ona fesootai tagata Peretania ma isi nuu. Faatasi ai ma le Renaissance, e tele upu ma upu fou na ulufale i le gagana.

E le gata i lea, o le mea fou o le lomitusi o se atinaʻe lea na faʻavaveina ai le tulaʻi mai o se gagana ma se tulaga lolomi. I le isi faagasologa, sa saunia le eleele mo le tulaʻi mai o upu fou faʻafetai i le Industrial Revolution ma tekinolosi. E le gata i lea, o le mea moni o le Emepaea o Peretania na ufitia le kuata o le lalolagi i le gasologa o le taimi, o se mea foi lea na afaina ai le atinaʻeina o le Igilisi.

I le faaiuga, e mafai ona tatou fai atu o le Igilisi na pasia le tele o laasaga taua i le tele o tausaga ma ua oʻo mai i lenei aso.

Aisea e Tatau Ai Tatou te A'oa'o ai le Igilisi?

Tagata uma, e aunoa ma se faʻalavelave, talu mai le amataga o le 1990s Igilisi Fai mai o ia e taua tele le aoaoina. Ae ui i lea, i le mafaufau o le tele o tagata, ma le tele o taumafaiga ma suinauna patino faaperetania O lo'o i ai fa'ailoga fesili e uiga i le tatau ona a'oa'oina. i totonu o aoga a'oa'oga fa'aPeretania Ua oo nei i le tulaga o le aoga faataitai! E le gata i lea, Igilisi E le mafai ona ausia soʻo se tulaga i le olaga pisinisi e aunoa ma le iloaina! I se isi faaupuga, e faigofie lava ona tatou fai atu o le Igilisi e feagai ma itu uma o pisinisi ma le olaga i aso taitasi.

  • E ui o le numera o le gagana Peretania moni e lauiloa o le 400 miliona, toetoe lava 1.5 piliona tagata i le lalolagi atoa Igilisi tautala. O le Igilisi o le gagana sili lea ona aoga i tulimanu uma o pisinisi, aʻoga, faatufugaga, aganuu ma faʻafiafiaga lalolagi.
  • Igilisi Afai e te iloa, e mafai ona e tausisia suiga o le lalolagi. I se isi faaupuga, o le ae maua le avanoa e aʻoaʻo ai e uiga i atinaʻe i tulimanu uma o le lalolagi.
  • Igilisi Afai e te iloa, e te le tau faatali mo punaoa ua tusia i lenei gagana e faaliliuina i le gagana Turkish e faitau ai. E te manaʻomia le Igilisi e le gata e faʻalautele i fafo, ae ia avea foi ma tagata sili i lau eria.
  • Igilisi O lenei mea o le a faateleina ai lou talitonuina o oe lava. O le a sili atu lou lagona lelei pe a e manuia i mea e te faia. E le gata i lea, a o e aʻoaʻoina ma tautala Igilisi, o le a e maua le faʻaaloalo mai lou siosiomaga.
  • Afai e te aʻoaʻoina le Igilisi i se tulaga maualuga i luga atu i le tulaga o le faitau, faʻalogo, tusitusi ma le tautala, e te le misia soʻo se galuega poʻo avanoa aʻoga e oʻo mai ia te oe.
  • Le gagana o aʻoaʻoga i iunivesite sili ona lelei a Turkey Igilisi E mafai ona tatou fai atu e saʻo. I aʻoga e pei ole Boğaziçi University, Middle East Technical University ma Bilkent University, o vasega uma e aʻoaʻoina ile XNUMX% Igilisi. Afai e te iloa le Igilisi, e mafai ona e pasi su'ega fa'ase'e sauniuni a nei a'oga. E mafai foi ona e manuia i au kosi i lau matagaluega.
  • Mulimuli ane, Suinauna patino faaPeretania E tatau ona tatou fai atu o le aʻoaʻoina e matua taua tele mo le atinaʻeina o faiʻai. A'o e a'oa'oina so'o se gagana ese, e galue lou fai'ai i se isi auala e ese mai le faiga o mafaufauga e masani ai. Afai e lelei lau tautala ma tusi fa'asologa o fuaiupu eseese, o le a fa'aleleia uma lou mafaufau ma lou manatua.


Atonu e te fiafia foi i nei mea
Faaali Faamatalaga (3)