O LE A LE FESOOTAIGA MA LE PULEGA?

O le a le Fa'aliliuga o Okeni?

Ina ia mafai ona faia le suiga o okeni, e tatau ona i ai muamua se tagata foaʻi na te foaʻiina le totoga e toto ma se tagata e mauaina lea okeni. O le totoga o totoga, i le isi itu, o le suia lea o se okeni ua faaleagaina pe ua le o galue i le tagata e mauaina i se totoga maloloina poo se vaega o okeni e tuuina atu e le tagata foai. I le fa'aliliuina o okeni, o le tagata foa'i na te foa'i le okeni atonu o lo'o ola po'o se tino oti. E ui o totoga e pei o le fatu ma le pancreas e tatau ona totoina mai se tino oti, o isi totoga e mafai foi ona toe totoina mai tagata ola.
Afai e manaʻomia ona tatou vaʻavaʻai i elemene o loʻo sailia mo le totoina o okeni; Muamua lava, e tatau ona i ai se tulaga e tatau ai ma e tatau ona i ai se talitonuga o le a toe malosi le gasegase i lenei togafitiga. Ae ui i lea, o le tagata o le a foaʻi atu le okeni ma le tagata maʻi e tatau foi ona i ai se maliega mo lenei taotoga. A'o fa'agaioiga o totoga e fa'atino mai se tagata ola i se tagata ma'i i Turkey i le va o le 75-80%, o lenei fua faatatau e tusa ma le 25% i fafo. Ma o le faʻasologaina o cadaveric e tusa ma le 75-80%.
O le senituri lona sefuluvalu lea na taʻua ai e le fomaʻi tipitipi Italia o Baronio, o se fasi paʻu na aveese mai le tino o le tagata maʻi e mafai ona toe sui i le tagata lava e tasi pe a maeʻa se taotoga faʻaeteete.
Na amata su'esu'ega mo le toto o totoga i manu, ona fa'atino lea o su'esu'ega o totoga i tagata. O le gaosiga o fatuga'o na faia i le 1956 e Dr. Na faia e Muray et al.

Tala'aga o le Li'iina o Okeni

O le suiga muamua o le paʻu na faia i le 17th seneturi. E oo atu i le 1912, na faia ai e Alexis Carrel le totoina o fatugaʻo i taifau. Ma na ia manumalo i le Nobel Prize mo lenei galuega. E ui na faia le taotoga muamua o fatugaʻo o tagata i le 1916, ae o le taotoga muamua o le tagata i le tagata na faia i le 1933. Peita'i, pe a tatou va'ai i le fa'ato'aga manuia muamua o fatuga'o, na faia lea ta'otoga i le 1954. O lenei suʻesuʻega, lea na faia i masaga tutusa, na maua le Nobel Prize in Medicine i le 1990.
Fa'aliliuina o Okeni i Turkey
E ui lava na faia se fatu fatu mo le taimi muamua i Ankara Yüksek İhtisas Hospital i le aso 22 o Novema, 1968, o le taotoga na mafua ai le leiloa o le maʻi. O le suiga muamua o totoga manuia o Dr. Sa i ai ma se fatuga'o na siitia mai se tina i se atalii na faia e Mehmet Haberal. Na fa'agaioia lenei mea i le 1978 e ala i le fa'aliliuina o fatuga'o mai se tino oti. Sa ia fa’aauau pea le fa’atupuina o le ate na faia e lea lava ‘au.

O ai e mafai ona avea ma foa'i?

E tusa ai ma le faʻatonuga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina, e mafai ona faʻataunuʻuina i le va o aiga e oʻo atu i le fa tikeri. I le taimi lava e tasi, faʻatasi ai ma le faʻatagaina a le Komiti o Amioga Faʻaitulagi, e mafai ona faʻafeiloaʻi mai tagata e le o fesoʻotaʻi. Fa'asoa foa'i, e ta'ua fo'i o fefa'asoa'iga fa'a'ese'ese, e mafai fo'i ona fa'atinoina i auala fa'aletulafono e tusa ai ma le fa'aliliuina o okeni.

E Fa'afefea ona Fa'atino le Liuaina o Okeni?

Afai o le a avatu e le tagata ona totoga pe a mavae lona maliu, ona ia faauma lea o le faiga o le foaʻi e ala i le tuuina atu o le pepa o loo taʻua ai na ia foaʻi atu ona totoga ina ua mavae le oti, faatasi ai ma molimau e toʻalua, e pei ona taʻua i le tulafono, ma tuuina atu i le faalapotopotoga ua faatagaina. . I lenei tulaga, o le vaega e uiga i le foai atu o ana totoga e tatau ona makaina i le laisene avetaavale. Afai o loʻo i ai i le tagata le pepa o loʻo ia te ia, e mafai ona faia foaʻi. Ae ui i lea, e maua e le tagata le avanoa e fiu ai pe a uma ona faia se filifiliga foaʻi.



Atonu e te fiafia foi i nei mea
fa'amatalaga